ZAKON O ADVOKATURI Federacije Bosne i Hercegovine
I-OSNOVNE ODREDBE
Član 1
Ovim zakonom se uređuje organizacija i položaj advokata koji
osigurava pružanje stručne pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama u ostvarivanju i
zaštiti njihovih prava, obaveza i pravnih interesa.
Član
2.
Advokatura je nezavisna profesionalna djelatnost koja se organizira i
funkcioniše u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona.
Samostalnost advokature ostvaruje se posebno:
1) Nezavisnim vršenjem usluga
pravne pomoći;
2) Pravom stranke na slobodan izbor advokata;
3) Organizovanjem advokata u advokatsku komoru kao
nezavisnu i samoupravnu organizaciju sa obaveznim članstvom;
4) Donošenjem
Statuta kojim se reguliše rad advokatske
komore i njenih organa;
5) Donošenjem Kodeksa
advokatske etike;
6) Odlučivanjem o pravu na obavljanje advokatske
djelatnosti, privremenoj zabrani i prestanku obavljanja djelatnosti;
7) Odlučivanjem
o oblicima saradnje sa Advokatskom komorom Republike Srpske i advokatskim komorama stranih
država, međudržavnim i međunarodnim udruženjima advokata; i
8)
Odlučivanjem o oblicima saradnje sa drugim vrstama međudržavnih i međunarodnih institucija,
organizacija i udruženja.
Član 3.
Advokatska
djelatnost, između ostalog, obuhvata:
1) Davanje pravnih savjeta;
2)
Sastavljanje različitih podnesaka ( zahtjevi, tužbe, predstavke, molbe, žalbe i dr);
3) Sastavljanje raznih isprava ( ugovori, testamenti i dr);
4) Zastupanje stranaka u
svim parničnim, upravnim i ostalim postupcima pred svim redovnim i drugim sudovima, drugim
državnim organima, arbitražama te pravnim osobama;
5) Odbranu i zastupanje okrivljenog
u krivičnom, prekršajnom i drugim postupcima u kojima se odlučuje o odgovornosti
fizičkih i pravnih osoba; i
6) Pružanje i drugih oblika pravne pomoći fizičkim i
pravnim osobama kako bi se zaštitili njihova prava i interesi.
Advokatsku djelatnost, kao profesionalnu djelatnost, vrše advokati kao
pojedinci. Advokati u svrhu zajedničkog vršenja profesije mogu formirati zajedničku
advokatsku
kancelariju i advokatsko društvo.
Član 4.
Advokat ne smije
obavljati djelatnosti koje su nespojive s ugledom i neovisnošću advokatske
djelatnosti.
Član 5.
Advokati su dužni da
pružaju pravnu pomoć savjesno i stručno, u skladu sa ustavom, zakonom i drugim propisima,
kao i Statutom i drugim općim aktima Federalne advokatske komore, te Kodeksom advokatske
etike.
U pravilu, advokat je obavezan čuvati kao advokatsku tajnu sve što mu je
stranka povjerila, izuzev ako je advokat oslobođen ove obaveze na osnovu izričitog ili
prećutnog odobrenja stranke, pod kojim se, između ostalog, podrazumjevaju slučajevi i kad je
stranka pokrenula disciplinski postupak protiv advokata, kada je to nužno radi odbrane
advokata u krivičnom postupku koji je protiv njega pokrenut, kada advokat posumnja da
predstoji izvršenje težeg krivičnog djela i kada advokat pokrene parnicu radi
namirenja troškova i izdataka koje mu stranka duguje.
Advokatsku
tajnu iz stava 1. ovog člana dužna su čuvati i druge osobe koje rade ili su radile u
advokatskoj kancelariji, zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom
društvu.
Član 6.
Advokat je
nezavisan u svom radu.
Advokat ima pravo i dužnost da, u okviru zakona i u okviru
ovlaštenja dobijenih od stranke, poduzima sve radnje u svim pravnim poslovima koje su
po njegovoj ocjeni u interesu stranke kojoj pruža pravnu pomoć.
Član 7.
Svaka stranka ima pravo slobodnog izbora advokata koji je
ovlašten da obavlja advokatsku djelatnost u Federaciji Bosne i Hercegovine ( u daljem
tekstu : Federacija) u skladu sa ovim zakonom.
Advokat upisan u Imenik
advokata u Federaciji ili odgovarajući Imenik u Republici Srpskoj ima pravo zastupati i
braniti sve fizičke i pravne osobe pred sudovima, upravnim organima i svim ostalim
organizacijama u Federaciji.
Državljanin druge države koji po zakonu te države
ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti advokata ima pravo na upis u Imenik advokata pod
uvjetom postojanja reciproteta sa državom čiji je državljanin.
U slučaju
sumnje o postojanju reciprociteta, obavezujuće tumačenje daje Federalno ministarstvo pravde.
Odredbe ovog zakona ni u kom slučaju ne utiču na pravo stranog državljanina
koji prema zakonima svoje države ispunjava uvjete za obavljanje advokatske djelatnosti, da
na teritoriji Federacije pruža pravnu pomoć u vezi sa pravom njegove države.
Član 8.
Pružanje pravne pomoći mogu, pod uvjetima utvrđenim
ovim zakonom, vršiti advokati, stručni saradnici i advokatski pripravnici, osim ako
drugim zakonima nije drugačije određeno.
II – ORGANIZACIJA
ADVOKATA U KOMORAMA
Član 9.
Advokati čije se kancelarije odnosno advokatska društva nalaze na
teritoriji Federacije obavezno se organizuju u Advokatsku komoru, kao neovisnu samoupravnu
organizaciju advokata, određenu ovim zakonom.
Član 10.
Ovim zakonom se osniva Advokatska komora Federacije Bosne i Hercegovine (u
daljem tekstu: Federalna advokatska komora).
Federalnu advokatsku komoru čine:
1) Regionalna advokatska komora Sarajevo ( formira se za područje kantona Sarajevo i
Bosansko-podrinjskog kantona);
2) Regionalna advokatska komora Mostar ( formira se za
područje Hercegovačko- neretvanskog kantona, Zapadnohercegovačkog kantona i kantona broj
10);
3) Regionalna advokatska komora Tuzla ( formira se za područje Tuzlanskog kantona
i Posavskog kantona);
4) Regionalna advokatska komora Zenica ( formira se za područje
Zeničko-
Dobojskog kantona i Srednjobosanskog kantona);
5) Regionalna
advokatska komora Bihać (formira se za područje Unsko-Sanskog kantona).
(dalje u
tekstu: regionalne komore)
Federalna advokatska komora i regionalne advokatske komore
iz stava 2. ovog člana imaju svojstvo pravne osobe.
Advokati se obavezno udružuju u
jednu od regionalnih komora iz stava 2. ovog člana prema sjedištu njihove advokatske
kancelarije čime ujedno stiču članstvo u Federalnoj advokatskoj komori.
Advokatski pripravnici se obavezno udružuju u Organizaciju advokatskih pripravnika u okviru
Federalne advokatske komore .
Član 11.
Federalna advokatska komora predstavlja i zastupa advokate i advokatske pripravnike i
obavlja slijedeće zadatke:
1) razvija i unapređuje advokatsku djelatnost,
2)
obezbjeđuje profesionalnu samostalnost advokata,
3) donosi odluke u vezi sa sticanjem
prava na bavljenje advokatskom djelatnošću i djelatnošću advokatskog
pripravnika,
4) pokreće disciplinski postupak i utvrđuje disciplinsku odgovornost za
povrede pravila profesionalnog ponašanja,
5) štiti prava i interese
advokata, zajedničkih advokatskih kancelarija, advokatskih društava i advokatskih
pripravnika,
6) organizuje i obezbjeđuje stručno usavršavanje advokata i
nadgleda obuku advokatskih pripravnika,
7) sarađuje sa zakonodavnom, sudskom i
izvršnom vlašću u cijeloj Bosni i Hercegovini ,
8) posreduje
(medijacija) između advokata i njihovih stranaka,
9) sarađuje sa državnim i
međunarodnim organizacijama, institucijama i udruženjima, i
10) sarađuje sa
Advokatskom komorom Republike Srpske, advokatskim komorama stranih država, regionalnim
asocijacijama advokata i međunarodnim udruženjima advokata.
Federalna advokatska
komora predstavlja i zastupa sve advokate sa teritorije Federacije pred federalnim tijelima
i institucijama, a organi Federalne advokatske komore obavljaju sve one aktivnosti koje ovim
zakonom nisu određene kao aktivnosti regionalnih komora.
Sjedište Federalne
advokatske komore je u Sarajevu.
Član 12.
Organi Federalne advokatske komore su:
(1) Skupština,
(2) Upravni
odbor,
(3) Predsjednik i Potpredsjednik,
(4) Nadzorni odbor,
(5)
disciplinski sud i disciplinski tužilac,
(6) Komisija za ispite iz člana 18. stava 1 ,
tačke 7. ovog zakona i
(7) drugi organi utvrđeni Statutom Federalne advokatske
komore.
Mandat organa Federalne advokatske komore traje 4 godine.
Mandat
Predsjednika i Potpredsjednika Federalne advokatske komore se ne može povjeriti istoj osobi
drugi put u kontinuitetu, ali Potpredsjednik nakon isteka njegovog mandata može biti biran
na mjesto Predsjednika Federalne advokatske komore.
Skupština
Federalne advokatske komore donosi Statut, Kodeks advokatske etike, i Disciplinski
pravilnik.
Član 13.
Skupštinu Federalne
advokatske komore sačinjavaju delegati regionalnih komora i delegat Organizacije advokatskih
pripravnika.
Skupštine regionalnih komora biraju na svakih deset članova po
jednog delegata u Skupštinu Federalne advokatske komore. Organizacija advokatskih
pripravnika delegira jednog delegata Skupštine Federalne advokatske komore.
Skupština može biti izborna, redovna i vanredna.
Redovna skupština
održava se jedanput godišnje. Izborna skupština se održava svake četiri godine
i na njoj se biraju Predsjednik i Potpredsjednik Federalne advokatske komore, dio članova
Upravnog odbora, članovi disciplinskog suda i disciplinski tužilac. Vanredna
skupština se održava po potrebi i saziva je Upravni odbor ili jedna trećina delegata
Skupštine.
Za rad i odlučivanje Skupštine potrebno je da bude prisutno
više od polovine delegata. Ukoliko ova većina ne postoji, početak zasjedanja
Skupštine se odgađa za jedan sat, kada Skupština može raditi i odlučivati,
ukoliko je prisutno više od jedne trećine delegata. Odluke Skupštine se
smatraju usvojenim, ukoliko je za njih glasalo više od polovine prisutnih
delegata.
Kada Skupština odlučuje i usvaja Statut i Kodeks advokatske etike
odluka se smatra usvojenom ukoliko za nju glasa više od polovine delegata svake
pojedine regionalne komore.
Ukoliko se zbog nepostojanja kvalifikovane većine delegata
u Skupštini ovi akti ne bi mogli usvojiti, Upravni Odbor donosi privremene akte.
Odluka se smatra usvojenom ukoliko je za nju glasala većina članova Upravnog odbora. Upravni
Odbor je dužan da najkasnije u roku od šest mjeseci od donošenja privremenih
akata sazove Skupštinu i predloži Skupštini njihovo usvajanje. Privremena akta
ostaju na snazi do usvajanja stalnih akata od strane Skupštine.
Opći akti Federalne advokatske komore objavljuju se u Službenim novinama Federacije Bosne i
Hercegovine.
Član 14.
Federalnu advokatsku
komoru zastupa i predstavlja njen predsjednik.
Upravni odbor Federalne advokatske
komore sastoji se od 11 članova. Predsjednik Federalne advokatske komore je na osnovu svoje
funkcije i član Upravnog odbora. Svaka regionalna komora imenuje po jednog člana u Upravni
odbor, a preostalih pet članova biraju se na izbornoj skupštini.
Bliže odredbe o nadležnostima, sazivanju, organizaciji i radu Skupštine, Upravnog
odbora i predsjednika utvrđuju se Statutom Federalne advokatske komore.
Disciplinski pravilnik detaljnije definiše rad i nadležnosti disciplinskog suda i
disciplinskog tužioca uključujući propise koji regulišu pokretanje disciplinskog
postupka protiv advokata i advokatskih pripravnika, vođenje ovih postupaka, utvrđivanje
njihove disciplinske odgovornosti i izvršavanje izrečenih disciplinskih
mjera.
Član 15
Regionalne advokatske
komore su nadležne za postupanje u onim oblastima koje su utvrđene ovim zakonom.
Organi regionalnih komora su: Skupština, Upravni odbor, Predsjednik, Potpredsjednik,
disciplinski sud i disciplinski tužilac, Nadzorni odbor, kao i drugi organi određeni
Statutom regionalne komore.
Skupština regionalne komore donosi
Statut u kojem sei utvrđuje organizacija i način djelovanja regionalne komore, a koji mora
biti u skladu sa odredbama ovog zakona i općim aktima Federalne advokatske komore.
Član 16.
Kodeksom advokatske etike polazeći od
temeljnih vrijednosti društva, uređuju se ukupna načelna pravila koja su za advokate
i advokatke pripravnike opće obavezna pri obavljanju advokatske djelatnosti. Kodeksom
advokatke etike uređuju se, između ostalih, slijedeća pitanja:
1. opće, profesionalne
i osnovne dužnosti i to:
a) savjesnost,
b) čuvanje neovisnosti,
c)
diskrecija i službena tajna,
d) zabrana zastupanja gdje postoji sukob interesa,
e) rukovanje sa tuđim imovinskim vrijednostima.
2. Posebne dužnosti profesije u vezi
sa javnim informisanjem.
3. Posebne dužnosti profesije:
a) u vezi sa primanjem,
i završavanjem naloga stranke, i
b) kod savjetovanja stranaka sa malim
prihodima.
4. Posebne dužnosti profesije prema sudovima i drugim organima i tijelima
kao što su:
a) profesionalno ponašanje pred sudovima i drugim
organima,
b) dužnosti kod upotrebe na uvid prepuštenih spisa, kao i iz toga
stečenog znanja, i
c) dužnosti kod dostave spisa.
5. Posebne dužnosti profesije
u odnosu na držanje novčanih sredstava klijenta i računovodstvo u vezi s tim, ugovaranje i
obračun advokatskih usluga i njihovoj naplati.
6. Posebne dužnosti profesije prema
advokatskim komorama, profesionalnom ponašanju prema drugim članovima advokatske
komore, dužnosti kod profesionalne saradnje, dužnosti u vezi zapošljavanja advokata,
kod obrazovanja i zapošljavanja drugih saradnika.
7. Posebne
dužnosti profesije u međunarodnom pravnom prometu.
Član 17.
Federalno ministarstvo pravde prati rad advokature i Federalne
advokatske komore sa stanovišta provođenja ovog zakona i predlaže mjere za
unapređenje advokatske djelatnosti.
U ostvarivanju funkcije iz stava 1. ovog člana
Federalno ministarstvo pravde može da zahtjeva odgovarajuće izvještaje i podatke od
Federalne advokatske komore, vodeći računa o neovisnosti advokature.
III – UVJETI ZA VRŠENJE ADVOKATSKE DJELATNOSTI
Član 18.
Pravo na upis u Imenik advokata Federalne
advokatske komore ima osoba koja, ukoliko nije drugačije određeno zakonom, ispunjava
slijedeće uvjete:
1) da je državljanin Bosne i Hercegovine;
2) da je diplomirao
na jednom od pravnih fakulteta u Bosni i Hercegovini ili da je diplomirao na bilo kojem
pravnom fakultetu u bivšoj Socjalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22.
maja 1992. godine, a ako je diplomirao na pravnom fakultetu druge države, ovaj uvjet stiče
nakon nostrifikacije diplome od nadležnog federalnog organa uprave
3) da ima položen
pravosudni ispit u Bosni i Hercegovini ili bivšoj Socjalističkoj Federativnoj
Republici Jugoslaviji do 22. maja 1992 godine, a ako je pravosudni ispit položio u drugoj
državi, ovaj uvjet stiče nakon priznanja tog ispita od strane nadležnog ministarstva u
Federaciji BiH;
4) da je, nakon položenog pravosudnog ispita, stekao najmanje dvije
godine radnog iskustva na pravnim poslovima u advokaturi, sudu, tužilaštvu ili na
pravnim poslovima u upravnim ili drugim državnim organima ili pravnim osobama,
5) nije
osuđivan na kaznu zatvora za djela protiv uređenja i bezbjednosti, za krivična djela protiv
čovječnosti i međunarodnog prava, protiv službene ili druge odgovorne dužnosti ili za drugo
krivično djelo izvršeno iz koristoljublja ili drugih niskih pobuda, osim ako je
proteklo pet godina od izdržane, oproštene ili zastrajele kazne,
6) da nije u
radnom odnosu, a osobi koja se nalazi u radnom odnosu danom upisa u Imenik advokata prestaje
radni odnos, osim u slučaju zaposlenja u advokatskom društvu,
7) da pokaže
zadovoljavajuće znanje pred Ispitnom komisijom iz poznavanja Zakona o advokaturi, Statuta,
Kodeksa advokatske etike i poznavanje drugih akata Federalne advokatske komore.
8) da je dostojan obavljanja advokatske djelatnosti. Ranije ponašanje i
postupci moraju ukazivati da će ta osoba savjesno obavljati advokatsku djelatnost.
Član 19.
Pravo na obavljanje advokatske
djelatnosti stiče se momentom upisa u Imenik advokata koji se vodi kod Federalne advokatske
komore i davanjem svečane izjave. Imenik advokata je javna knjiga, a nijedan državni ili
drugi organ ne može dati odobrenje za obavljanje poslova iz člana 3. ovog zakona bilo kao
osnovno ili kao dopunsko zanimanje, osim ako drugačije nije određeno zakonom.
Nikome,
ko ispunjava zakonske uvjete za obavljanje advokatske djelatnosti se ne može uskratiti pravo
upisa u Imenik advokata zbog njegove nacionalne, etničke, vjerske, političke ili polne
pripadnosti.
Zahtjev za upis u Imenik advokata podnosi se regionalnoj komori koja, u
roku od 30 dana od podnesenog zahtjeva, utvrđuje da li postoje zakonom propisani uvjeti za
upis i donosi rješenje o upisu u Imenik advokata kojeg vodi organ Federalne
advokatske komore. Ukoliko regionalna komora rješenjem odbije zahtjev za upis, protiv
tog rješenja podnosilac zahtjeva može u roku od 15 dana izjaviti žalbu Federalnoj
advokatskoj komori.
Rješenje o upisu iz stava 3. ovog člana regionalna komora
dostavlja odmah Federalnoj advokatskoj komori, koja je dužna da u roku od 30 dana od dana
prijema izvrši potrvrdu postojanja uvjeta za upis. Ukoliko se utvrdi da su ispunjeni
svi uvjeti, izvršiće se upis u jedinstveni Imenik advokata. Ukoliko se utvrdi da nisu
ispunjeni uvjeti, odbiće se zahtjev za upis u Imenik advokata, ukinuti rješenje
regionalne komore o upisu, te predmet vratiti regionalnoj komori na ponovni postupak.
Protiv konačnog rješenja Federalne advokatske komore donesenog po zahtjevu za upis u
Imenik advokata dozvoljena je tužba u upravnom sporu koja se podnosi Vrhovnom sudu
Federacije.
IV – PRAVA I DUŽNOSTI ADVOKATA
1. Prava i dužnosti advokata u zastupanju stranke
Član 20.
Sve oblike pravne pomoći određene članom 3. ovog
zakona mogu pružati samo advokati, ako zakonom nije drugačije određeno.
Advokat
koji ima dozvolu udruženja advokata druge države za obavljanje advokatske djelatnosti može u
pojedinačnim slučajevima zastupati i braniti pred sudom i državnim organima Federacije uz
prethodnu saglasnost Federalnog ministarstva pravde koje je dužno da o tome pribavi
mišljenje Federalne advokatske komore.
Član
21.
U zastupanju stranke advokata može zamijeniti drugi advokat, a
uz uvjete predviđene zakonom i advokatski pripravnik koji radi u njegovoj kancelariji, osim
ako se stranka izričito tome protivi.
Advokat sam određuje zamjenu u vrijeme
svoje odsutnosti.
Član 22.
Advokat samostalno
odlučuje da li će prihvatiti ponudu stranke za pružanje savjeta, zastupanje ili odbranu.
Advokat će odbiti zastupanje:
1) ako je pružao pravnu pomoć suprotnoj stranci
u istom predmetu ili po bilo kom drugom pitanju vezanim za taj predmet,
2) ako je
suprotnoj stranci u istom predmetu pravnu pomoć pružao advokat koji radi u istoj advokatskoj
kancelariji ili advokatskom društvu,
3) ako je on ili član ili zaposlenik
advokatske kancelarije ili društva radio kao advokatski pripravnik sa advokatom koji
pruža pravnu pomoć suprotnoj stranci,
4) ako je u istom predmetu on ili član ili
zaposlenik advokatske kancelarije ili društva postupao kao sudija, tužilac,
ovlašteno službena osoba Ministarstva unutrašnjih poslova ili kao službena
osoba u organu uprave,
5) ako se on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije
ili društva bavio na drugi profesionalni način predmetnim slučajem,
6) ako on
ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva ima osobni interes koji
je, ili može biti, u sukobu sa interesima zastupane stranke, i
7) u drugim slučajevima
predviđenim zakonom ili opštim aktima Federalne advokatske komore.
U
slučajevima predviđenim tačkama 2, 3, 5. i 7. stava 2. ovog člana advokat može prihvatiti
ponudu za pružanje pravnih usluga po pristanku zastupane stranke koja je prethodno u
potpunosti informisana o svim bitnim okolnostima slučaja. Takvo zastupanje ne smije biti u
suprotnosti sa opštim aktima Federalne advokatske komore.
Advokat samo iz
razloga predviđenih zakonom ili općim aktima Federalne advokatske komore može odbiti
pružanje pravne pomoći stranci u slučaju kada je, na osnovu zakona, imenovan odlukom suda
ili državnog organa.
Kodeksom advokatske etike mogu se utvrditi i drugi razlozi zbog
kojih advokat može da odbije pružanje pravne pomoći stranci.
Član
23.
Advokat je dužan otkazati punomoć za zastupanje zbog
razloga navedenih u članu 22. stav 2. ovog zakona.
Po otkazivanju punomoći
zastupanoj stranci advokat je dužan u periodu do 30 dana nastaviti pružati pravnu pomoć ako
je potrebno da se od stranke otkloni kakva šteta, osim ako stranka nije imenovala
drugog opunomoćenika ili se preduzimanju tih radnji izričito protivi.
Advokat
nije dužan postupati u saglasnosti sa odredbama stava 2. ovog člana ako stranka otkaže
punomoć, ali je advokat u momentu otkazivanja punomoći dužan u pismenoj formi obavijestiti
stranku o svim relevantnim rokovima kao i zakazanim terminima u sudu u konkretnom
predmetu.
Član 24.
Advokat je dužan da
redovno informiše svoje stranke o promjenama u predmetu.
Advokat je
dužan da stranci, nakon završenog zastupanja, na njen zahtjev, preda cjelokupni
predmetni spis.
Advokat je dužan čuvati spise zastupane stranke najmanje pet
godina po pravomoćnom okončanju postupka, odnosno deset godina kada se zastupanje odnosilo
na prava na nekretninama.
Član 25.
Advokat je dužan na svakom svom podnesku i ispravi, vidljivo označiti da ih je on sačinio (
staviti svoj memorandum ili pečat ) i lično ih potpisati.
Član 26.
Advokat ne može biti pozvan na krivičnu ili
materijalnu odgovornost za svoje mišljenje izraženo u pružanju pravne pomoći u
postupku pred sudom ili drugim organima.
Član 27.
O određivanju pritvora advokatu ili advokatskom pripravniku sud je dužan bez
odlaganja obavijestiti Federalnu advokatsku komoru.
Član
28.
Pretragu arhive i advokatske kancelarije može odrediti nadležni sud,
ako su za to ispunjeni uvjeti predvidjeni zakonom kojim je propisan krivični postupak.
Pretraga se može vršiti samo u pogledu pismena i predmeta koji su izričito navedeni u
naredbi o pretrazi.
O pretresu se mora obavijestiti nadležna regionalna komora
prema mjestu sjedišta advokata i pretraga se ne može obaviti ukoliko joj ne
prisustvuje, uredno i blagovremeno obavješteni, ovlašteni predstavnik ove
komore.
Pri provodjenju pretrage ne smije biti povrijeđena tajnost isprava i
predmeta na štetu stranaka.
Dokazi pribavljeni suprotno odredbama ovog
člana, ne mogu se upotrebiti u sudskom postupku protiv advokata i njegovih stranaka.
Član 29
Uvjeti za dozvoljeno reklamiranje advokata,
advokatskih kancelarija, zajedničkih advokatskih kancelarija ili advokatskih društava
utvrđuju se Statutom Federalne advokatske komore.
Član 30
Advokati, zajedničke advokatske kancelarije i advokatska društva
se obavezno osiguravaju od odgovornosti za štetu pričinjenu stranci u toku pružanja
pravne pomoći. Minimalni iznos osiguranja i vrsta osigurane štete određuju se
opštim aktima Federalne advokatske komore.
Advokatska komora može
dogovoriti uvjete osiguranja svojih članova od odgovornosti za štetu koja može
nastati u toku obavljanja njihove djelatnosti.
2. Advokatske
nagrade i naknade
Član 31
Tarifa o nagradama
i naknadi troškova za rad advokata (u daljem tekstu: Tarifa)
određuje nagrade za rad i troškove nastale vršenjem advokatske djelatnosti kao
i primjenu i stupanje na snagu ove Tarife.
Skupština Federalne
advokatske komore predlaže Tarifu koju odobrava Federalno ministarstvo pravde nakon
konsultacija sa ostalim relevantnim ministarstvima. Tarifa se objavljuje u Službenim
novinama Federacije Bosne i Hercegovine.
Advokat ima pravo da zahtijeva i da
primi nagradu za izvršeni rad i nadoknadu troškova nastalih u vezi sa radom, u
skladu sa odredbama Tarife.
Sudovi i drugi organi u odluci o troškovima
postupka određivaće naknadu za pruženu pravnu pomoć stranci od strane advokata prema
odredbama Tarife koja je važila u momentu pružanja pravne pomoći.
Član 32
Novčana sredstva zastupane stranke advokat može korsititi samo
u skladu sa upustvima stranke ili uz njeno izričito odobrenje.
Advokati su obavezni
voditi posebno računovodstvo za novčana sredstva stranke.
Naknadu za
pruženu pravnu pomoć, kao i troškove nastale u postupku, advokat može naplatiti iz
gotovine koju je zastupana stranka položila kod njega ili iz gotovine koju je za zastupanu
stranku primio, u skladu sa opštim aktima Federalne advokatske komore.
Na novčanim sredstvima koje primi u ime zastupane stranke, advokat ima pravo zaloge radi
osiguranja naplate naknade i izdataka za zastupanje.
3. Advokatske
kancelarije
Član 33
Advokat može imati
samo jednu advokatsku kancelariju na području Federacije.
Advokatske firme mogu imati
više podružnica pod uvjetom da u svakoj podružnici ima barem po jedan advokat koji je
zaposlen puno radno vrijeme.
Sjedište advokatske kancelarije je u mjestu na
području regionalne komore kod koje je advokat upisan u Imenik advokata.
Advokat ima
pravo promijeniti mjesto sjedišta kancelarije na području druge regionalne komore, s
tim što je dužan odjaviti se kod regionalne komore na čijem području je imao
sjedište kancelarije, a prijaviti sjedište kod regionalne komore na čijem
području će biti sjedište kancelarije.
Regionalna komora na čijem
teritoriju se nalazi novo sjedište advokatske kancelarije, dužna je o tome odmah
obavijestiti Federalnu advokatsku komoru radi upisa promjene sjedišta u imeniku
advokata.
Član 34.
Više advokata može
imati zajedničku advokatsku kancelariju, o čemu zaključuju pismeni ugovor.
Ugovor iz
stava 1. ovog člana podnosi se regionalnoj komori na čijem području će biti sjedište
zajedničke kancelarije, koja nakon što utvrdi da je ugovor u skladu sa zakonom,
Statutom, Kodeksom advokatske etike te drugima aktima Federalne advokatske komore, upisuje
zajedničku advokatsku kancelariju u evidencije ili imenik te komore.
Zajednička advokatska kancelarija može početi s radom danom upisa u evidencije ili imenik
regionalne komore, koja o tome obavještava Federalnu advokatsku komoru.
Član 35.
Osobna odgovornost i garancije su individualne čak i u
slučaju osnivanja zajedničke advokatske kancelarije.
4. Advokatska
društva
Član 36.
Advokatsko
društvo kao pravno lice osniva se u skladu sa Zakonom o privrednim društvima
kao društvo s ograničenom odgovornošću.
Rad advokatskog društva
je ograničen na obavljanje advokatske djelatnosti.
Samo advokati mogu biti članovi
advokatskog društva.
Obavljanje advokatske djelatnosti u okviru advokatskog
društva može se povjeriti samo članovima advokatskog društva, advokatima
zaposlenim u advokatskom društvu ili advokatskim pripravnicima u advokatskom
društvu.
Prava, obaveze i odgovornosti, koje su ovim zakonom
predviđene za advokate u izvršavanju njihove djelatnosti, odnose se i na advokate
koji su u radnom odnosu u advokatskom društvu.
Član
37.
Pismenim ugovorom ili odlukom o osnivanju društva
moraju biti uređena prava i obaveze članova društva, prava i obaveze ostalih članova
društva u slučaju smrti člana ili njegovog istupanja iz društva, kao i prava
nasljednika umrlog člana društva.
Član 38.
Niti jedan akt advokatskog društva ne smije, u principu, dovesti
u pitanje nezavisnost advokata koji pružaju pravnu pomoć.
Član
39.
Za osnivanje advokatskog društva, advokati osnivači su
dužni pribaviti prethodnu privremenu saglasnost Federalne advokatske komore koja ocjenjuje
da li je ugovor o osnivanju u skladu sa zakonom, Statutom, Kodeksom advokatske etike te
aktima regionalne komore. Bez te saglasnosti društvo se ne može upisati u Imenik
advokatskih društava Federalne advokatske komore.
Advokatsko društvo je
dužno obavijestiti Federalnu advokatsku komoru o izvršenom upisu u Registar
društava nadležnog suda u roku od osam dana po primitku obavijesti i rješenja
nadležnog suda o upisu.
Federalna advokatska komora je dužna novoosnovano
advokatsko društvo upisati u Imenik advokatskih društava u daljem roku od osam
dana.
Član 40.
Advokatsko
društvo i njegovi advokati ne mogu pružati pravnu pomoć prije nego što bude
izvršen upis advokatskog društva u Imenik advokatskih društava
Federalne advokatske komore.
Član 41.
Ukoliko nadležni organ Federalne advokatske komore utvrdi da aktivnosti advokatskog
društva, ugovori sklopljeni između advokatskog društva i članova ili
zaposlenih u društvu ili uvjeti pod kojima advokati obavljaju svoje dužnosti,
krše odredbe zakona, Statuta Federalne advokatske komore, Kodeksa advokatske etike,
ili bilo kojeg akta regionalne komore, može rješenjem zabraniti rad društva te
ga brisati iz Imenika advokatskih društava.
Advokatsko društvo brisaće
se iz Imenika advokatskih društava i ukoliko advokatsko društvo ne
izvršava djelatnost u kontinuitetu dužem od tri mjeseca, ukoliko se ustanovi da
advokatsko društvo obavlja druge aktivnosti izvan svoje djelatnosti ili ukoliko su
članu advokastskog društva ili advokatima zaposlenim u društvu izrečene
disciplinske mjere usljed čega postupanje i poslovanje advokatskog društva ozbiljno
šteti ugledu advokature.
U postupku za brisanje advokatskog društva iz
Imenika advokatskih društava shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona i
opštih akata Federalne advokatske komore, kojima je uređeno izricanje disciplinske
mjere brisanja iz Imenika advokata.
Rješenje o zabrani obavljanja
djelatnosti advokatskom društvu je upravni akt protiv koga se može pokrenuti upravni
spor.
Federalna advokatska komora može rješenjem odlučiti da se do
pravomoćnosti rješenja iz st 1. ovog člana obustavi rad društva, a žalba
protiv takvog rješenja ne odgađa njegovo izvršenje.
O donošenju
rješenja iz st. 1 i 4. ovog člana Federalna advokatska komora je dužna bez odgađanja
obavjestiti nadležni registarski sud radi provođenja odgovarajućeg postupka brisanja iz
registra pravnih osoba.
Advokatsko društvo prestaje sa radom sa danom brisanja
iz Imenika advokatskih društava.
Nakon što je advokatsko
društvo prestalo da obavlja svoju djelatnost u skladu sa odredbama ovog člana,
Federalna advokatska komora će preduzeti sve neophodne mjere radi zaštite interesa
stranake koju je brisano društvo zastupalo.
Član 42.
Član advokatskog društva ili zaposleni advokat u društvu
brisanom iz Imenika advokatskih društava a kojem nije izrečena disciplinska mjera
brisanja iz Imenika advokata može nastaviti obavljati djelatnost advokata.
Član 43.
Za pruženu pravnu pomoć strankama
advokati u advokatskim društvima odgovoraju po općim pravilima o odgovornosti.
Član 44.
U pogledu čuvanja
advokatske tajne, disciplinske odgovornosti i odnosa prema Federalnoj advokatskoj komori i
regionalnim komorama te njihovim organima, advokati u advokatskim društvima imaju
ista prava i odgovornosti kao i advokati koji imaju vlastite kancelarije.
Član 45.
Advokati, zajednička advokatska kancelarija
i advokatska društva mogu zaključivati ugovore o radu sa osobama koje će obavljati
administrativne, tehničke, finansijske i druge poslove, a advokatsko društvo i sa
advokatima.
U odnosu na prava i obaveze zaposlenih kod advokata, u zajedničkoj
advokatskoj kancelariji i u advokatskom društvu, koja nisu regulisana ugovorom o
radu, primjenjuju se odredbe zakona kojim se regulišu radni odnosi, kao i odredbe
kolektivnog ugovora.
Poslove iz stava 1. ovog člana mogu kod advokata
obavljati i osobe koje su sa advokatom, zajedničkom advokatskom kancelarijom ili advokatskim
društvom zaključila ugovor o djelu.
V – PRESTANAK PRAVA
NA OBAVLJANJE ADVOKATURE I PRIVREMENA ZABRANA VRŠENJA ADVOKATSKE
DJELATNOSTI
Član 46.
Advokatu prestaje pravo na obavljanje advokatske djelatnosti:
1. ako
izgubi državljanstvo Bosne i Hercegovine, u kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa
danom pravosnažnosti odluke kojom je utvrđen gubitak državljanstva;
2. ako izgubi
radnu sposobnost, u kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa danom pravosnažnosti
odluke kojom je utvrđen gubitak radne sposobnosti;
3. ako advokat umre, u kojem
slučaju će se brisanje izvršiti sa danom smrti advokata;
4. ako postane trajno
zdravstveno nesposoban za obavljanje advokatske djelatnosti, u kojem slučaju će se brisanje
izvršiti sa danom pravosnažnosti odluke nadležne zdravstvene ustanove kojom se
utvrđuje ili konstatuje zdravstvena nesposobnost;
5. ako mu je izrečena mjera zabrane
obavljanja advokatske djelatnosti, u kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa danom
pravosnažnosti odluke suda ili drugog nadležnog organa;
6. ako je na osnovu izrečene
disciplinske mjere izgubio pravo na obavljanje advokatske djelatnosti, u kojem slučaju će se
brisanje izvršiti sa danom pravosnažnosti odluke kojom je izrečena disciplinska
mjera;
7. ako izjavi da više neće obavljati advokatsku djelatnost, u kojem
slučaju će se brisanje izvršiti sa danom pravosnažnosti odluke o brisanju;
8.
ako duže od šest mjeseci bez opravdanog razloga ne obavlja djelatnost advokata, u
kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa danom u koji se utvrdi da je prestao
obavljati djelatnost advokata;
9. ako zasnuje radni odnos, izuzev sa advokatskim
društvom, u kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa danom zasnivanja tog
radnog odnosa;
10. ako je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju od šest
mjeseci ili duže, u kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa danom pravosnažnosti
osuđujuće presude.
U slučajevima iz stava 1. tačka 8 i 9 ovog člana,
advokatu prestaje pravo obavljanja advokatske djelatnosti danom dostavljanja pravomoćne
odluke nadležnog tijela regionalne komore.
Član 47.
Advokatu će se privremeno zabraniti vršenje advokatske djelatnosti, ako
je protiv njega odredjen pritvor, odnosno ako je stupio na izdržavanje kazne zatvora
izrečene u trajanju do šest mjeseci.
Advokatu se može privremeno zabraniti
vršenje advokatske djelatnosti ako je protiv njega pokrenut krivični postupak za
djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje advokatske djelatnosti; ako je protiv njega
pokrenut disciplinski postupak za težu povredu dužnosti; ako se krivični, odnosno
disciplinski postupak protiv njega ne može uspješno provesti bez privremene zabrane
vršenja njegove djelatnosti; ako je u vršenju advokatske djelatnosti
više od tri puta, odnosno dva puta u kontinuitetu, izvršena povreda dužnosti
ili ugleda advokature, bez obzira na težinu pojedinačne povrede.
Rješenjem o privremenoj zabrani, utvrđuje se tačan vremenski period tokom kojeg će
advokatu biti zabranjeno da obavlja djelatnost advokata.
Član 48.
O prestanku prava na obavljanje advokatske
djelatnosti odluku donosi nadležna regionalna komora, a verifikuje je Federalna advokatska
komora na isti način i po istom postupku kao i prilikom upisa u Imenik advokata.
Ukoliko nadležna regionalna komora ne donese odluku iz stava 1. ovog člana iako je
upoznata sa nastupanjem nekog od uvjeta za prestanak prava na obavljanje advokatske
djelatnosti, Federalna advokatska komora je ovlaštena da neposredno donese
rješenje o prestanku vršenja advokatske djelatnosti i brisanju iz Imenika
advokata.
O privremenoj zabrani vršenja advokatske djelatnosti odlučuje
organ određen Statutom regionalne komore, protiv koje je se može uložiti žalba Federalnoj
advokatskoj komori u roku od 15 dana od primitka prvostepenog rješenja.
Protiv konačnog rješenja Federalne advokatske komore donesene po odredbma ovog člana
može se uložiti tužba u upravnom sporu kod Vrhovnog suda Federacije.
Nakon
donošenja rješenja o prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti ili
privremenoj zabrani vršenja advokatske djelatnosti Federalna advokatska komora će
preduzeti sve neophodne mjere radi zaštite interesa stranke koja je zastupana po tom
advokatu.
Član 49.
Organ koji je protiv advokata ili advokatskog
pripravnika:
1) pokrenuo krivični ili prekršajni postupak, ili
2) utvrdio
gubitak radne ili poslovne sposobnosti ili gubitak državljanstva,
3) utvrdio gubitak
opšte zdravstvene sposobnosti,
dužan je u roku od osam dana o tome
obavijestiti Federalnu advokatsku komoru.
VI – ADVOKATSKI
PRIPRAVNICI
Član 50.
Advokatski pripravnik se osposobljava za samostalno obavljanje advokatske djelatnosti
i stručno osposobljava radi polaganja pravosudnog ispita, radom na pravnim poslovima u
advokatskoj kancelariji, zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom
društvu.
Advokatski pripravnik ima advokata – principala koji je
upisan u Imenik advokata i koji obavlja advokatsku djelatnost duže od pet godina.
Član 51.
Svojstvo advokatskog
pripravnika stiče se upisom u Imenik advokatskih pripravnika Federalne advokatske komore, po
istom postupku predviđenim za upis u Imenik advokata. Pravo na upis ima ona osoba koja
ispunjavaju slijedeće uvjete:
1. da je državljanin Bosne i Hercegovine;
2. da je
diplomirao na pravnom fakultetu na teritoriji Bosne i Hercegovine ili da je diplomirao na
bilo kojem pravnom fakultetu u bivšoj Socjalističkoj Federativnoj Republici
Jugoslaviji do 22. maja 1992. godine, a ako je diplomirao na pravnom fakultetu u nekoj
stranoj državi shodno se primjenjuje član 18, stav 1, tačka 3. ovog zakona;
3. da posjeduje dokaz da će se zasnovati radni odnos sa advokatom koji
ispunjava uvjete iz člana 50, stav 2. ovog zakona.
Član 52.
Advokatski pripravnik zasniva radni odnos i ima ista prava i dužnosti
kao i pripravnik zaposlen u pravosudnim i upravnim organima.
Odredbe ovog
zakona o upisu u Imenik advokata, pravima i dužnostima advokata, čuvanju advokatske tajne, o
privremenoj zabrani odnosno prestanku prava na vršenje advokatske djelatnosti shodno
se primjenjuju i na advokatske pripravnike.
Član 53.
Advokatski pripravnici brišu se iz Imenika advokatskih
pripravnika:
1. prestankom ugovora o radu,
2. na zahtjev advokatskog
pripravnika,
3. izricanjem disciplinske mjere kojom se advokatskom pripravniku
zabranjuje obavljanje djelatnosti,
4. smrću advokatskog pripravnika,
5. ako bez
opravdanog razloga ne izvršava djelatnost advokatskog pripravnika neprekidno duže od
60 dana ,
6. ako ne položi pravosudni ispit ni nakon isteka dvije godine po sticanju
uvjeta za polaganje ispita, ili
7. ako se u roku od dvije godine od dana
položenog pravosudnog ispita ne upiše u Imenik advokata.
Član 54.
Advokatski pripravnici se obavezno udružuju u
Organizaciju advokatskih pripravnika u okviru Federalne advokatske komore.
Organizacija advokatskih pripravnika učestvuje u radu organa Federalne
advokatske komore kao i regionalnim komorama sa pravima i obavezama određenim ovim zakonom i
važećim Statutima.
Član 55.
Na
zahtjev advokata-principala i advokatskog pripravnika, odgovarajući organ Federalne
advokatske komore, ukoliko je zahtjev opravdan, može produžiti trajanja statusa advokatskog
pripravnika za još jednu godinu.
VII DISCIPLINSKA
ODGOVORNOST ADVOKATA I ADVOKATSKIH PRIPRAVNIKA
Član
56.
Advokati, koji obavljaju djelatnost advokata kao pojedinci, u
zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu kao i advokatski
pripravnici individualno su odgovorni za savjesno vršenje svoje djelatnosti i čuvanje
ugleda advokature.
Povredom obaveze smatrat će se svako ponašanje suprotno
obavezama utvrđenim
ovim zakonom i opštim aktima Federalne advokatske komore.
Član 57.
Statutom Federalne advokatske
komore utvrđuju se teže i lakše povrede dužnosti advokata i advokatskih pripravnika u
izvršavanju njihove djelatnosti i čuvanju ugleda profesije, kao i vrste disciplinskih
mjera.
Statutom i Disciplinkim pravilnikom Federalne advokatske komore određuju
se organi koji će pokretati i voditi disciplinski postupak i način vođenja tog
postupka.
Članove disciplinskih organa Federalne advokatske komore imenuje
Skupština te komore.
Član disciplinskog organa može biti samo član
Federalne advokatske komore sa najmanje deset godina radnog iskustva nakon položenog
pravosudnog ispita.
Svako ima pravo pokrenuti disciplinski postupak protiv
advokata podnošenjem prijave disciplinskom tužiocu regionalne komore.
Disciplinski tužilac regionalne komore, nakon što ocjeni da prijava ukazuje na
povredu disciplinske odgovornosti, podiže optužnicu i predmet upućuje disciplinskom sudu
regionalne komore na odlučivanje.
Federalno ministarstvo pravde i disciplinski
tužilac Federalne advokatske komore pokreću postupak za utvrđivanje disciplinske
odgovornosti advokata ili advokatskog pripravnika podnošenjem optužnice neposredno
disciplinskom sudu regionalne komore, koju u postupku zastupa disciplinski tužilac te
komore.
Disciplinski postupak protiv advokata i advokatskih pripravnika utvrđen
opštim aktima Federalne advokatske komore će uključivati pravo da se bude
obaviješten o činjeničnom i pravnom sadržaju optužnog akta, pravo na pravičan
postupak, pravo na prisustvovanje bilo kojem ročištu, pravo da se brani protiv
optužbi sa pravnim zastupnikom po izboru, pravo na pokretanje postupka preispitivanja odluke
disciplinskog organa Federalne advokatske komore pred nadležnim sudom.
Disciplinski
postupak mora biti pravičan i transparentan, a pri izricanju disciplinske mjere mora biti
uvažen princip proporcionalnosti.
Prilikom izricanja disciplinskih mjera za
disciplinski prekršaj, disciplinski organi uzimaju u obzir slijedeće:
(1)
težinu izvršenog disciplinskog prekršaja i njegove posljedice;
(2)
stepen odgovornosti;
(3) okolnosti pod kojima je izvršen disciplinski
prekršaj;
(4) prethodni rad i ponašanje prekršioca;
(5)
bilo koju drugu okolnost koja može uticati na težinu i vrstu disciplinskih mjera; i
(6) da se disciplinske mjere brisanja iz Imenika izriču za teže disciplinske
prekršaje ako težina tog prekršaja jasno upućuje da je prekršilac
nepodoban da
vrši advokatsku djelatnost ili djelatnost advokatskog
pripravnika.
Član 58.
Pod težom
povredom dužnosti urednog obavljanja djelatnosti i čuvanja ugleda advokature smatra se svako
teže narušavanje dužnosti, ugleda i advokatskog kodeksa etike, a naročito:
1.
očigledno nesavjesno obavljanje djelatnosti advokata ili advokatskog pripravnika,
2.
bavljenje poslovima koji su nespojivi sa ugledom i nezavisnošću advokature,
3.
povreda dužnosti čuvanja advokatske tajne, i
4. zahtijevanje naknade veće od
propisane Tarifom ili od ugovorene.
Lakše povrede dužnosti
urednog izvršavanja djelatnosti i čuvanja ugleda advokature su sve povrede koje u
sebi ne sadrže elemente teže povrede urednog obavljanja djelatnosti i čuvanja ugleda
advokature.
Član 59.
U postupku za
utvrđivanje odgovornosti za povredu advokatske dužnosti, advokatu ili advokatskom
pripravniku mogu se izreći disciplinske mjere:
1. Za lakše povrede dužnosti:
a) opomena,
b) javna opomena,
c) novčana kazna, koja ne može preći 2000
KM za advokate i 1,000 KM za advokatske pripravnike.
2. Za teže povrede
dužnosti:
a) novčana kazna, koja ne može preći 10,000 KM za advokate i 5,000 KM za
advokatske pripravnike;
b) zabrana obavljanja djelatnosti advokatskog pripravnika u
trajanju od šest mjeseci do pet godina, i
c) brisanje iz Imenika
advokata ili Imenika advokatskih pripravnika u vremenu trajanja zabrane obavljanja
advokatske djelatnosti ili djelatnosti advokatskog pripravnika.
Član 60.
Prvostepeni disciplinski postupak provodi se pred
disciplinskim sudom nadležne regionalne komore.
Disciplinski tužilac Federalne
advokatske komore može uvijek preuzeti vođenje disciplinskog postupka pred disciplinskim
sudom regionalne komore, a taj postupak može i pokrenuti.
Protiv prvostepenog
rješenja o utvrđivanju disciplinske odgovornosti može se uložiti žalba disciplinskom
sudu Federalne advokatske komore u roku od 15 dana od primitka pismenog otpravka
odluke.
Protiv konačnog rješenja disciplinskog suda Federalne advokatske
komore kojim je advokatu ili advokatskom pripravniku izrečena disciplinska mjera može se
pokrenuti upravni spor pred Vrhovnim sudom Federacije.
Regionalna komora je
obavezna da u pismenoj formi podnosi redovan izvještaj nadležnom organu Federalne
advokatske komore o broju zahtjeva za pokretanje disciplinskih postupaka, broju pokrenutih
postupaka pred disciplinskim sudom regionalne komore kao i o rezultatima tih postupaka.
Član 61.
Pravomoćna odluka nadležnog disciplinskog organa kojom je
izrečena novčana kazna ima snagu izvršne isprave, a Statutom Federalne advokatske
komore se uređuje način njenog izvršenja.
Član
62.
Pokretanje disciplinskog postupka zbog povrede dužnosti i
ugleda advokature protiv advokata koji obavljaju djelatnost advokata kao pojedinci, u
zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu kao i advokatskih
pripravnika ne može se preduzeti kad protekne:
1) dvije godine od izvršenja
lakše povrede dužnosti, i
2) četiri godine od izvršenja teže povrede
dužnosti.
Ako povreda ima obilježje krivičnog djela zastarjelost
pokretanja disciplinskog postupka izjednačena je sa zastarijevanjem pokretanja krivičnog
postupka prema važećem Krivičnom zakonu.
Član 63.
Zastarjelost izvršenja disciplinskih mjera nastupa po
isteku dvije godine od dana pravomoćnosti odluke kojom je disciplinska mjera izrečena.
Član 64.
Zastarjelost se prekida
svakom radnjom koja se preduzima radi pokretanja disciplinskog postupka ili postupka
izvršenja disciplinske mjere.
Sa svakim prekidom zastarijevanje počinje ponovo
da teče, ali zastarjelost nastaje u svakom slučaju kad protekne dvaput onoliko vremena
koliko je ovim zakonom određeno za zastarjelost pokretanja disciplinskog postupka, odnosno
izvršenja disciplinske mjere.
VIII – FINANSIRANJE
ADVOKATSKE KOMORE
Član 65.
Federalna advokatska komora i regionalne komore se finansiraju isključivo iz
vlastitih sredstava i to:
1. redovnog članskog doprinosa,
2. naknade za upis u
Imenik advokata,
3. drugih izvora, kao što su novčane kazne, doprinosi i
slično.
Sredstva koja obezbijede državni organi i institucije ne mogu se
koristiti za finasiranje advokatskih komora ukoliko bi korištenje ovih sredstva na
bilo koji način moglo ugroziti princip nezavisnosti advokature.
Član 66.
Upravni odbor Federalne advokatske komore određuje
visinu naknade za upis u imenike, kao i dio članarine koja je potrebna za finansiranje
Federalne advokatske komore.
Regionalne komore određuju visinu članarine
za svoje članove, koja obavezno uključuje iznos utvrđen od strane Federalne advokatske
komore namjenjen njenom finansiranju.
Član 67.
Sredstva potrebna za finansiranje rada Federalne advokatske komore utvrđuju se
godišnjim budžetom. Svaka od regionalnih komora učestvuje u finansiranju Federalne
advokatske komore srazmjerno broju advokata koji imaju sjedište kancelarija na njenom
području.
Naknada za upis uplaćuje se direktno na račun Federalne advokatske
komore.
Regionalne komore su dužne da prikupljaju članarinu i da organizuju način
njene uredne naplate.
Ukoliko sredstva koja Federalna advokatska komora primi po
osnovu naknade za upis članova bilo koje regionalne komore prelaze iznos procentualnog
učešća te regionalne komore u njenom finansiranju, ona je dužna da višak
sredstava vrati toj regionalnoj komori, a ukoliko je taj iznos manji od utvrđenog
učešća regionalne komore, ta regionalna komora je dužna da Federalnoj advokatskoj
komori doznači razliku iz sredstava prikupljenih po osnovu članarine.
IX – PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 68.
Advokati i advokatski pripravnici kojima
je priznato pravo obavljanja djelatnosti na osnovu upisa u imenike komora koje su postojale
na teritoriji Federacije na dan stupanja na snagu ovog zakona, izjednačavaju se u pravu na
vršenje advokatske djelatnosti ili djelatnosti advokatskih pripravnika sa osobama
koje su upisane u Imenik advokata i Imenik advokatskih pripravnika po odredbama ovog
zakona.
Član 69.
U roku od 30 dana od
dana stupanja na snagu ovog zakona održaće se konstituirajuće sjednice skupština
regionalnih komore iz člana 10. ovog zakona, koje će na osnovu odredaba ovog zakona odrediti
delegate za Skupštinu Federalne advokatske komore.
U roku od 60
dana od dana stupanja na snagu ovog zakona održaće se konstituirajuća sjednica
Skupštine Federalne advokatske komore, a njenim osnivanjem prestaju da postoje
advokatske komore koje su do tog momenta funkcionisale na teritoriju Federacije.
Član 70.
Materijalna sredstva postojećih
advokatskih komora koje su obavljale djelatnosti na području Federacije i koje prestaju da
postoje, prenose se na novoosnovane regionalne komore i to srazmjerno broju članova tih
regionalnih komora koji su u momentu stupanja na snagu ovog zakona bili udruženi u
advokatsku komoru čija se imovina prenosi na regionalne komore.
Sačinit
će se završni bilans imovine, te prava i obaveze postojećih advokatskih komora u
Federaciji, u koji će ući ukupan iznos dospjelih a nenaplaćenih obaveza po osnovu članarine.
Posebno će se utvrditi stanje postojećih, neisplaćenih obaveza advokata sa područja svake
novonastale regionalne komore a koje imaju pravo na učešće u imovini u smislu stava
1. ovog člana, te će se za iznos neizimirene članarine umanjiti učešće te regionalne
komore u raspodjeli sredstava postojećih advokatkih komora. Novonastale regionalne komore se
smatraju pravnim sljednicima komora koje prestaju da postoje u vezi naplate zaostale
članarine od svojih članova.
Član 71.
Advokati i advokatski pripravnici koji su se bavili advokatskom djelatnošću na
teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona, upisuju se u Imenik advokata i
Imenik advokatskih pripravnika bez ponovne prijave u roku od tri mjeseca od dana osnivanja
Federalne advokatske komore.
Član 72.
U
skladu sa Zakonom o pravosudnom ispitu (“Službene novine Federacije BiH” br. 2/95 i 35/98)
priznaće se pravosudni ispit položen po ranijim propisima i takva osoba ima pravo upisa u
Imenik advokata ukoliko ispunjavaju uvjete navedene u članovima 18. i 46. ovog zakona.
Član 73.
Zahtjevi podneseni za upis u Imenik
advokata, Imenik zajedničkih advokatskih kancelarija i Imenik advokatskih pripravnika, kao i
do dana stupanja na snagu ovog zakona nedovršeni disciplinski i drugi postupci pred
organima advokatskih komora, upravnim organima ili nadležnim sudovima, rješavaju se
po odredbama ovog zakona. Međutim, u već pokrenutim disciplinskim postupcima izricati se
mogu samo disciplinske mjere predviđene propisima koji su važili u vrijeme podnošenja
zahtjeva za njihovo pokretanje.
Član 74
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom
novinama Federacije Bosne i Hercegovine”.
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ADVOKATURI FEDERACIJE
BOSNE I HERCEGOVINE
Član 1.
U Zakonu o advokaturi Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine
Federacije BiH”, broj 40/02) u članu 8. u drugom redu, riječ “jedino” briše se, a iza
riječi “advokati” dodaje se zarez i riječi: “stručni saradnici”.
Član 2.
U članu 33. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji
glasi:
“Advokatske firme mogu imati više podružnica pod uvjetom da u svakoj
podružnici ima barem po jedan advokat koji je zaposlen puno radno vrijeme.”
Dosadašnji st. 2., 3. i 4. postaju st. 3., 4. i 5.
Član
3.
U članu 36. stav 1. mijenja se i glasi:
“Advokatsko
društvo kao pravno lice osniva se u skladu sa Zakonom o privrednim društvima
kao društvo s ograničenom odgovornošću.”
Član
4.
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u
“Službenim novinama Federacije BiH”.
Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Slavko Matić, s. r.
Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Muhamed Ibrahimović, s. r.